Pavić je izjavio da je vlada stala iza poduzetnika i građana kad je trebalo.
„Sjetimo se 10 milijardi kuna poreznih olakšica poduzetnicima. Stali smo i u covid-krizi, 12.5 milijardi kuna za spas 800 tisuća radnih mjesta i jesenski paket 21 milijarda kuna – čime smo osigurali i građanima i poduzetnicima stabilnost cijene plina i struje, kao i razumnu cijenu benzina te transfere najsiromašnijima koji su najviše pogođeni ovom krizom. Bruxelles je primijetio da su određeni sektori, prvenstveno energetski, ne svojom poslovnom politikom , nego zbog okolnosti kriza – iznad prosječno profitirali. Proračun je stabilan. Cilj je vidjeti koji su to poslodavci imali iznad prosječne profite i dio toga usmjeriti ciljano u mjere građanima. Uredba EK potpisuje to za energetski sektor. Neke države su propisale porez od 50 i 80 posto. Nije cilj destimulirati izvoz, sprječavati zapošljavanje, ali je cilj onima koji su ostvarili neke ekstra profite, ali ne svojim poslovnim odlukama ili izvozom nego okolnostima, da se dio toga prenese u socijalne transfere“, rekao je.
Dodao je da vlada model finalizira i nije još odlučeno odnosi li se to samo na energetski sektor ili na sve koji su ostvarili profit veći od 20 posto.
Poslodavci nisu oduševljeni novim porezom
Weber je rekla da je pola država EU-a uvelo porez na ekstraprofit za vreme krize.
„One države koje su ga uvele to su učinile samo u energetskom sektoru, s izuzetkom Španjolske koja je uključila i financijski sektor te Mađarska koja je išla jako široko. Poljska je imala plan kao Mađarska, međutim naišla je na prilično snažan otpor. Tržište kapitala palo je preko noći za 6 posto, kao rezultat takvih najava. Nama je najveći problem tko će definirati koja je to dobit koja bi bila iznad neke normalne dobiti. Dobit se generira iz poslovanja, ali i tijekom godine. Stvarno se postavlja pitanje: što je uopće dobit? Imamo informaciju da je Ini dva puta rasla dobit – 100 posto je veća u odnosu na prošlu godinu. Mi smo protiv dodatnog oporezivanja, mi želimo relaksaciju poreza, osobito poreza na dohodak. Želimo da se što je manje moguće oporezuje rad. Međutim, direktiva EK je uglavnom usmjerena u energetski sektor i ako se pokaže da je neka kompanija profitirala na špekulativnom rastu, ovom divljanju cijena energenata, onda taj dio ima smisla. Međutim nikako izvan energetskog sektora“, kazala je.
Smatra, kaže, da je vlada razumna i da uzima u obzir argumente poslodavaca.
„Inflacija proizvođačkih cijena je preko 25 posto, a registrirana stopa potrošačke inflacije 12.8 posto prošli mjesec. Sve ovo između je nešto što proizvođači gutaju kroz svoj račun dobiti i gubitka i to je de facto ono što uništava njihovu profitabilnost“, naglasila je.
Ribić: To me već dugi niz godina iritira
Ribić je rekao da se nikako ne može složiti s predstavnicima HUP-a.
„To me već dugi niz godina iritira. Ta vrsta jednostranog, uskogrudnog, kratkoročnog pogleda na stvari. Nije rast cijena nastao samo u energetskom sektoru. Spomenuta je hrana. Ali i drugdje su mnogi poduzetnici anticipirali moguć rast cijena i spekulativno se ponašali. Primjerice, Europska centralna banka, Američka centralna banka i MMF upozoravaju daje uzrok ove inflacije dvojak – jedan je troškovni – inputi koji ulaze u konstrukciju cijene proizvoda, a drugi je spekulativni. Mnogi su se sad okoristili. Zašto oni koji su se okoristili ovom situacijom, dizali cijene unaprijed, ostvarili visoku dobit, ne bi dali doprinos svome društvu, svojim građanima“, upitao je.
Grčić je rekao da je ključno reći što je ekstra profit.
„Ljudi ga još definiraju kao neočekivanu dobit. Dakle, neplanirana zarada. Ona nije rezultat povećanja količine proizvoda i usluga. Dakle, prije svega on je rezultat povećanja vrijednosti koja je ostvarena na tržištu isključivo radi inflacije u ovim uvjetima. To nije dobit ostvarena inovativnošću kao primjerice u nekim IT firmama. Mi smo mjesecima tvrdili da energetski sektor diže cijene neopravdano. Ako je tu 70 posto domaće proizvodnje, onda ne znamo zašto bi cijene bile one koje su važeće na cijelom EU tržištu. A višestruko su manji troškovi proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Ta razlika je ono što daje tim energetskim kompanijama ekstra profit“, naglasio je.
