Na jelovniku za ručak jestenina s mlevenim mesom i salata. Svakog dana ova školska kuhinja pripremi 240 ručkova. Besplatan obrok za sve učenike pozdravljaju, ali pripremiti ga je pravi izazov.
„Pitanja je mnogo jer imamo organizacijskih i tehničkih zahtjeva, trebamo vidjeti na koji način sada u školi pripremati obroke za 600 učenika,hoće li nam trebati dodatna zapošljavanja i hoćemo li imati ostalih resursa za takvo nešto“, kaže Josip Petrović, OŠ „Trnsko“ u Zagrebu.
Topli obrok uglavnom imaju učenici u produženom boravku, a oni stariji u školi mogu jesti mlečni obrok.
„To bude neki namaz i kruh, pekarski proizvod, a ako ćemo dobiti besplatni obrok bilo bi dobro da bude kuhani, pravi ručak“, kaže Petra Boroje, učenica 7. razreda OŠ „Trnsko“ u Zagrebu.
Za besplatan obrok vlada daje 10 kuna po učeniku, a kakav će biti zavisuće će o uslovima koje imaju škole. Organizacija je na osnivačima – gradovima i županijama.
„Ne možemo inzistirati da budu kuhani obroci svugdje u školama ako za to ne postoje preduvjeti. I sada postoje modeli da u nekim školama se dovozi topli obrok, negdje je to varijanta dobrog hladnog obroka, uvjeti su različiti“, kaže Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja.
35 posto učenika nema školski obrok jer školsku kuhinju nema čak 15 posto matičnih i još 58 posto područnih škola.
Cene školskog obroka u Hrvatskoj trenutno se kreću od 7 do 11 kuna. 102 hiljade učenika plaća punu cenu obroka, njih 41 hiljada ima delomičnu subvenciju, a za 62 hiljade učenika školski obrok je besplatan.
Više od dve godine upozoravaju i bore za pravo deteta na školsku prehranu. I uspele su – 311 hiljada učenika imaće besplatan obrok.
„Jako je puno djece kojima je školski obrok jedini cjelovit obrok u danu. Svako 4 dijete u riziku je od siromaštva, u osnovnim školama to je 80 tisuća djece“, kaže Olja Družić Ljubotina iz inicijative Pravo svakog deteta na školski obrok.
Kuvano ili ne i što će tačno učenici jesti još se ne zna. Sigurno je samo da besplatni obroci stižu na početku drugog polugodišta.
