Banjaluka – Skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS. Zakonsko rešenje koje je usvojeno u sredu uveče uz gunđanje iz Sarajeva i zbog čijeg izglasavanja s četiri adrese iz drugog entiteta prete Ustavnim sudom BiH, u stvari uređuje pitanja samo one svojine koju koriste subjekti vlasti od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Novo zakonsko rešenje nosi isti naziv kao zakon usvojen u februaru, koji je najpre stopirao Kristijan Šmit, a nedavno suspendovao Ustavni sud BiH. No, neke odredbe ipak se razlikuju.
U novom zakonu piše da se pitanje svojine neće odnositi na imovinu koja je do 1991. bila vlasništvo Socijalističke Republike BiH. Na koju imovinu se to tačno odnosi – odrediće evidencije Republičke geodetske uprave za imovinsko-pravne poslove.
Već dolaze neka tumačenja o tome po čemu se razlikuju suspendovani zakon i tek usvojena rešenja. Izgleda da novim zakonom neće biti obuhvaćena pre svega vojna imovina, odnosno ona koju trenutno koriste Oružane snage BiH.
Takođe, još neka objašnjenja koja se mogu čuti kad je reč o tumačenju novog zakona jesu da je on neophodan jer je Geodetska uprava RS već postupala po zakonu koji je suspendovan, pa je imovinu, najverovatnije njen najveći deo, već uknjižila kao vlasništvo Srpske. Iz vladajućih krugova objašnjavaju kako novi zakon, zapravo, s pravne strane mora da bude pokriće i da ne ostavi pravnu prazninu u pogledu imovinsko-pravnih odnosa i statusa društvene imovine koja je već uknjižena. Za sada nije poznato da li će biti spremnosti da se uvaži dobra volja Banjaluke da iz obuhvata imovine izostavi deo zaostavštine JNA. Dva člana Predsedništva BiH – Denis Bećirović i Željko Komšić – kao i partije Bakira Izetbegovića i Elmedina Konakovića najavljuju žalbe Ustavnom sudu BiH.
U Izetbegovićevom SDA kažu da je reč o „nastavku ugrožavanja ustavnopravnog poretka BiH”, jer cene da pitanje imovine ne mogu regulisati entiteti, a i Bećirović navodi kako „samo BiH ima nadležnost da uređuje sva pitanja u vezi s državnom imovinom”. Dodik odgovara da „Srpska jedina ima pravo da kroz zakonski okvir odlučuje o imovini RS, a da negodovanja u Sarajevu ne mogu da izmene Ustav BiH i Dejtonski sporazum, kojima je to pitanje rešeno”.
U Srpskoj veruju da su odrednicom iz zakona da neće doticati imovinu nekadašnje SR BiH „izbili” osnovni argument Ustavnom sudu da ospori i ovaj zakon. Reagujući na odluke Skupštine RS, iz Ambasade SAD u BiH su naveli kako Ustav BiH i Ustavni sud BiH propisuju da je „BiH titular državne imovine” i da nadležnost za njeno uređenje spada u ingerencije državnih organa.
Vlasti u Srpskoj najavljuju da će Geodetska uprava nastaviti da postupa po zakonima koji se donose u republičkom parlamentu i da se neće umoriti od izglasavanja novih rešenja.
Poslanik Dodikovog SNSD-a Srđan Mazalica kaže za „Politiku” da je pitanje državne imovine najvažnije pitanje za RS.
„Od prvobitno naznačene imovine iz sporazuma o sukcesiji i vojne imovine u priču su delovanjem Ustavnog suda volšebno uvučene i šume, poljoprivredno zemljište… Taj isti sud je pre dvadeset godina zaključio da Srpska ima pravo da uređuje svojinske odnose – kako to definiše i Ustav RS – ali je pre nekoliko godina doneo zaključke oprečne prethodnim, što je nateralo Srpsku da pre godinu dana donese zakon veoma sličan onom koji je sada usvojen”, kaže Mazalica.
Pojašnjava da je prvobitnim zakonom, koji je Ustavni sud suspendovao, propisano da se sva imovina na teritoriji Srpske – koja se do rata vodila kao državna svojina – uknjiži na Republiku Srpsku, opštine i republičke organe i institucije. Zakon usvojen u sredu, dodaje on, na izvestan način je motivisan odlukom Ustavnog suda i nastojanjem da ona bude sprovedena, iako je, kako kaže, RS sve vreme knjižila imovinu i postupala po tom zakonu, utvrđujući kao vlasništvo Srpske pre svega šume i poljoprivredno zemljište, to jest sve ono što nije obuhvaćeno zakonom koji je pre 17 godina nametnuo Pedi Ešdaun.
„I nakon ukidanja zakona ove godine Geodetska uprava RS je nastavila da knjiži imovinu. Novim zakonom mi u stvari sprovodimo odluku Ustavnog suda i ništa se neće promeniti time što je u njega stavljena odredba da se zakon ne odnosi na nepokretnosti koje su se do 1991. vodile kao imovina s pravom raspolaganja i upravljanja bivše SR BiH, što je formulacija iz Ešdaunovog zakona. E sad, šta se u Geodetskoj upravi vodi kao ta imovina – videćemo, ali uglavnom je reč o imovini koja je u pravilu tumačena kao vojna”, ističe on.
Podseća da je deo vojne imovine proglašen neperspektivnom pa je već podeljen, dok perspektivnu vojnu imovinu koriste Oružane snage BiH.
„Tu imovinu naša uprava ne može da knjiži na institucije RS i mi to ovim zakonom priznajemo. Njena sudbina biće određena naknadnim dogovorima između dva entiteta i predstavnika političkih partija”, kaže Mazalica.