Đukanović je najpre nabrojao da je Vlada u tehničkom mandatu bez poverenja većine poslanika, parlament sa promenljivom većinom, predsednik u poslednjim mesecima mandata, pravosuđe mahom u stanju vršilaca dužnosti.
„Ovo je jedna institucionalna trulež: vlada je izgubila legitimitet, parlament na jednoj temi revanšizma prema ranijoj vlasti održava homogenost 41 poslanika. Takva zemlja nije u stanju da se ozbiljno organizuje u reformama izbornog zakonodavstva, evropskih integracija, povjerenja investitora“, kazao Đukanović za BBC na srpskom.
Iako Crnu Goru na proleće 2023. čekaju redovni predsednički izbori, Đukanović smatra da bi vanredni parlamentarni trebalo da se održe još ranije.
„Moje uvjerenje je da ne treba oklijevati, da smo izgubili mnogo vremena. Dramatično se pogoršava finansijska slika i mislim da izbore treba raspisati za prvi dan kada je to moguće, da ne dozvolimo da se dalje množe teške posljedice sa kojima će morati da se bavi jako kompetentna vlada“, kazao je predsednik Crne Gore.
BBC konstatuje da nedavno završeni izborni ciklus za Đukanovićevu stranku nije bio uspešan te da je na lokalnim izborima održanim u 13 opština i Podgorici, DPS izgubio kontrolu nad glavnim gradom, a blizu je učešća u vlasti u tri opštine.
„Rezultat nije niži zbog kvaliteta kampanje već je, prije svega, iznenađenje – zbog kvaliteta vršenja vlasti u Podgorici.
Taj kvalitet nije bio dovoljan u sudaru sa tendencijama inercije preslikavanja promijenjenog odnosa snaga sa državnog nivoa, ali i talasom populizma koji zapljuskuje ne samo Zapadni Balkan, nego i Evropu i prekookeanske zemlje“, kazao je Đukanović.
On je, kako dodaju konstatovao da je do promene vlasti u Crnoj Gori posle tri decenije jednom moralo da dođe.
„Postoji jedan dio biračke javnosti koji prati klatno koje se pomijera i to su bile pogodnosti našeg dugog trajanja na vlasti, a sada te pogodnosti imaju i drugi – tu se ne treba ni ljutiti, niti to smije iznenađivati. Potrebno je duže vremena za procese izgradnje političkog integriteta građana da bi mogli da slijede vrijednosti koje ih inspirišu, a ne da se po automatizmu priklanjaju onome ko je na vlasti – i tako je, nažalost, na cijelom Balkanu“, dodao je.
Na pitanje da li se udaljio od stranke ili, pak, stranka od njega, Đukanović je kazao: „Hoću da vam odagnam svaku sumnju da ima nečeg spontanog, nepredviđenog, nekog sukoba – nema ničeg“, kazao je i pojasnio da je strategija bila prethodno osmišljena.
„Dvije izgubljene godine“
BBC u tekstu ocenjuje da kohabitacija sa vladajućom većinom u kojoj nema njegovog DPS-a za predsednika Crne Gore nije donela rezultate.
„Promjenu vlasti doživio sam kao šansu – neko je 30 godina čekao priliku i podrazumijevam njegovu želju da pokaže da je bolji od prethodnika. Na našu žalost, to se nije desilo: mi imamo dve izgubljene godine, dvije vlade koje su kratko trajale i, bez ikakvih vaninstitucionalnih pritisaka, izgubile legitimitet“, kazao je predsednik Crne Gore.
Kao dostignuća svoje tri decenije duge vlasti, kako navodi BBC, Đukanović je naveo – od mirno stečene nezavisnosti, preko ekonomske stabilizacije i približavanja Evropskoj uniji, do članstva zemlje u NATO-u.
„Kontinuitet vladanja je Crnoj Gori donio je mnogo toga dobrog, do mnogih ostvarenja ne bismo došli da su se promjene vlasti događale svake četiri godine. S druge strane, dugo trajanje vlasti porađalo je zavist koja se poslije određenog vremena transformiše u komplekse, pa je i očekivano da je poslije dvije godine jedina politika nove vlasti revanšizam, dok ozbiljnih prigovora na suštinu prethodne nema“, kazao je.
Đukanović time objašnjava i pitanje zašto je i nedavna kampanja za lokalne izbore bila nešto manje obojena pitanjima nacionalnog identiteta, ali se u centar pažnje vratilo pitanje kriminala i korupcije, klanova i šverca, hapšenja i tajnih službi.
„Shvatio sam da je to faktor homogenizacije opozicije u dugom periodu čekanja na dolazak na vlast, ali ne bih očekivao da to i nakon dvije godine vršenja vlasti i dalje bude jedini faktor njihovog jedinstva. Oni se ni oko čega nijesu složili u ove dvije godine, a postojale su mnoge odluke koje su mogle da se donesu prostom većinom, i onda se, kad dođu do konačnog razlaza, ujedine u mržnji prema DPS-u i Milu Đukanoviću“, kazao je predsednik Crne Gore.
BBC podseća i da je premijer u tethičkom mandatu Dritan Abazović deset dana prije izbora na jednoj od sjednica Vlade pokazao fotografiju na kojoj se, kako je tvrdio, vidi Đukanović sa pripadnicima škaljarskog kriminalnog klana.
On je, navode, takve priče odbacio rečima da su „bijedne, smiješne“, i dodao da su dve godine protekle bez odgovora pravosuđa na takva pitanja.
„Proteklo je dovoljno vremena da počne neka istraga i da se formuliše optužnica protiv nekoga ko je navodno nezakonito postupao“, kazao je Đukanović za BBC na srpskom.
BBC navodi i da je na pomen odlaska u političku penziju, Đukanović reagovao uz osmijeh, ne odbacujući ni takvu mogućnost.
„Ništa nije isključeno, sve je u igri – razgovarate sa čovjekom koji je 30 godina u tom poslu, koji misli da je taj posao radio vrijedno, ne štedeći se. Ako se nijesam štedio – biće da sam se umorio, a uz to se osjećam veoma ostvarenim i ne znam šta bi još trebalo da uradim da bih se osjećao ostvarenijim“, kazao je Đukanović.
BBC u tekstu navodi i da je Đukanović državničke funkcije napuštao već tri puta, mada je ostajao na čelu stranke, a ubrzo se i vraćao na mesto predsednika ili premijera teda je u vremenima kada nije vodio državne poslove, govorio o sopstvenoj želji da se oproba i u biznisu, ali kako dodaju, sa navršenih 60 godina, smatra da su se stvari promenile.
„Nije mi moglo biti i sad već nijesam u dobi da na drugom profesionalnom kolosjeku započinjem novu karijeru, a ne može mi svakako ni biti dosadno jer imam mnogo drugih afiniteta. Moji planovi i interesi nijesu prioritet, prioritet mi je da stabilizujemo zemlju, da je vratimo na pravi kolosjek i za to nam treba vlada, parlamentarni izbori – kada to obavimo, onda će slika budućnosti biti jasnija“, zaključio je Đukanović u intervjuu za BBC na srpskom.
