Petrić, iz Instituta „Ivo Pilar“ koji se godinama bavi klasnim analizama, ističe da to što je u nemačkoj toliko visok postotak stanovništva koje sebe smatra srednjom klasom verovatno valja pripisati tome što onde socijalna država još nije toliko razgrađena kao u nekim drugim zapadnim zemljama.
Globalni poremećaji uticaće i na poslovnu aktivnost i prihode nove srednje klase: nekima preti propast, a drugi će sve udarce lakše amortizovati i od stare srednje klase i od onih koji su na dnu.
„Iako je klasna struktura hrvatskog društva drugačija od klasne strukture njemačkog društva, uticaj krize na razne će se klase i njihove frakcije vjerovatno odraziti slično kao i u Njemačkoj. Jasno je da će s krizom, uprkos poremećajima u poslovanju, najlakše izići na kraj jedan posto superbogatih, a najteže oko 60 posto stanovništva koje u Hrvatskoj spada u klasu siromašnu kapitalom“, rekla je ona za zagrebački Večernji list.
Siromaštvo je u Hrvatskoj i regionalno raspodeljeno: oni koji žive u jadranskom pojasu zbog doprinosa turizma i zarade koju on donosi izvan redovitih prihoda svakako će lakše prebroditi krizu od agrarnog stanovništva na severu i istoku zemlje.
„To je tim više tako jer se može očekivati i duži ili kraći zastoj u doznakama iz inostranstva koji u agrarne i deindustrijalizovane dijelove zemlje šalju mladi koji rade u inostranstvu. Mnogi među njima najavljuju povratak u Hrvatsku jer ne žele da rade za režije, odnosno strahuju od poskupljenja energenata i inflacije još više od tamošnjeg lokalnog stanovništva“, kaže Petrić.