Ipak ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između šengenskog područja i Hrvatske ni na koji način neće uticati na građane Bosne i Hercegovine koja s Hrvatskom deli 1.000 kilometara dugu državnu granicu.
Potvrdio je to Feni izvestilac Evropskog parlamenta za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Evropske pučke stranke.
Dodao je da će to značiti da će se kapaciteti Evropske unije još više približiti BiH što je dobro za zemlju koja očekuje da dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji već sledeće sedmice i na kraju da postane članice EU te smatra da je ulazak Hrvatske u šengenski prostor u interesu BiH.
Hrvatska je ispunila sve uslove i zadovoljila kriterije, uvela tehnologije kako bi zaštitila svoje granice posebno jer graniči s BiH, koju mnogi u EU smatraju ustavno kompliciranom zemljom u kojoj je teško provesti pravila.
Proširenje šengenskog područja
Evropski parlament već se dugo zalaže za proširenje šengenskog područja bez provjera dokumenata na unutrašnjim granicama, koje danas uključuje 26 država članica (sve države članice EU-a osim Bugarske, Hrvatske, Kipra, Irske i Rumunije te zemlje koje nisu članice EU-a Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn).
Zastupnici su još 2018. godine izjavili da bi Hrvatska trebala biti uključena u Šengen čim ispuni potrebne kriterije. Takođe su 18. oktobra 2022. godine izrazili podršku prihvatu Bugarske i Rumunije u Šengen bez odgode.
Međutim, kako trenutno stvari stoje i kako tvrde neki diplomatski izvori iz Evropske unije Savet bi 9. decembra moglo doneti vrlo kontraverznu i problematičnu odluku i dati Hrvatskoj odobrenje za uzlazak u zonu Šengena, ali ne omogućiti to dvjema drugim državama – Bugarskoj i Rumuniji.
Ti izvori izrazili su i zabrinutost da bi takva odluka mogla izazvati krizu i to najviše za Švedsku koja preuzima predsedavanje Savetom 1. januara, a koja je istovremeno aplicirala za ulazak u NATO savez nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
Zaštita spoljnih granica
Pandemija korona virusa i migrantska kriza koja se trenutno intenzivirala na području Sredozemlja i zapadnobalkanskom rutom pokazala je značaj zaštite spoljnih granica Evropske unije, ističu diplomatski izvori iz Brisela.
U isto vreme Rangel naglašava da Hrvatska dosad prošla najopsežniju evaluaciju članstva u Šengenu u poređenju s bilo kojom državom članicom Evropske unije te da je ispunila 281 preporuku iz osam područja šengenskog zakonodavstva.
Komisija i Savet potvrdili su spremnost zemlje da u potpunosti primjenjuje šengenska pravila, zbog čega je Evropski parlament zauzeo stav da se ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama mora provesti do kraja ove godine.
Šengenski prostor je područje slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojeg nema granica za putnike, osim u vanrednim okolnostima. Građani zemalja koji se nalaze u tom prostoru mogu živeti, studirati, raditi i provoditi vreme bilo gdje u Evropskoj uniji, piše Al Džazira.
