Za Bošnjake sporno je to što je Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona koje, po njihovom mišljenju, pogoduju Hrvatima, a to su isticali i ranije, međutim Alkalaj je otišao i dalje navodeći da je „postalo više nego očigledno da je uloga sadašnjeg visokog predstavnika da destabilizuje zemlju u korist jedne od susednih zemalja, kao i nekim od njegovih međunarodnih mentora, ali na štetu BiH i njenih građana“.
Osim toga, Alkalaj je u svom govoru pred Savetom bezbednosti UN rekao i da je Šmit, kada je reč o nametanju Izbornog zakona, sve planirao i uradio u saradnji sa Hrvatskom te da je time izvršio krivično delo.
Na Alkalajev govor odmah su reagovali iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) naglašavajući da je grubo zloupotrebio poziciju koja mu je dodijeljena i da nije govorio u ime BiH.
Takođe, i Ivan Šimonović, predstavnik Hrvatske u Savetu bezbednosti, odbacio je Alkalajeve optužbe, posebno da je Šmit, sarađujući sa Hrvatskom na izmenama Izbornog zakona BiH, počinio krivično delo.
„Alkalaj je svojom zadnjom izjavom u ličnom svojstvu dobio podršku isključivo najradikalnijih bošnjačkih predstavnika, koji kontinuirano zagovaraju rušenje Dejtonskog sporazuma, čime je ponovo dokazao da je njihova marioneta“, saopštili su iz HNS-a navodeći da je Šmitova odluka da nametne Izborni zakon dobra.
Alkalajev govor komentarisao je i Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, koji je rekao da bi volio „da smo imali više izbalansiran istup predstavnika BiH“.
Zvaničnici Republike Srpske nisu komentarisali Alkalajev govor, ali su i pre sednice poslali pismo Haroldu Agjemanu, predsedavajućem Saveta bezbednosti UN, u kojem su naveli da BiH nije odobrila niti ovlastila relevantne institucije da govore te da prisustvo sednici Saveta bezbednosti treba smatrati privatnom ekspedicijom.
Kada je riječ o samoj sednici Saveta bezbednosti UN, osim Šmitovog izveštaja, u jednom trenutku bilo je govora i o izveštaju Republike Srpske, koji je Vlada Republike Srpske uputila Savetu bezbednosti, a kako je istakla Ana Jevstignejeva, zamenica stalnog predstavnika Ruske Federacije, taj izveštaj „vredan je pažnje i sadrži korisne informacije o stvarnom stanju stvari u BiH“.
Ona je u obraćanju Savetu bezbednosti UN rekla da ne želi da komentariše „takozvani izveštaj takozvanog visokog predstavnika“ poručivši kolegama iz Saveta da se upoznaju sa izveštajem Republike Srpske.
„Zapad konstantno pokušava da predstavi Republiku Srpsku kao izvor problema u BiH i demonizuje sve što se ne uklapa u evroatlantski okvir koji se nemeće godinama u BiH“, rekla je Jevstignejeva naglašavajući da je Rusija zabrinuta zbog političke krize u BiH koja je posledica međunarodne zajednice, koja ima „gotovo kolonijalan pristup“ kada je BiH u pitanju.
Predstavnik Srbije u Savetu bezbednosti UN Nemanja Stevanović rekao je da Srbija veruje da je konsenzus jedini način da se dijalogom rešavaju problemi, da se nada da će BiH uskoro formirati vlast te da tri konstitutivna naroda mogu naći rešenja.