Usvajanje izmjena tog zakona, omogućilo bi lideru Demosa Miodragu Lekiću, koji ima podršku većine u parlamentu, da formira novu vladu, iako je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da mu da mandat za to.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) tvrde da su neustavne te izmjene zakona, te da se zakonom pokušava urediti ustavni poredak Crne Gore.
Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da su predložene izmene Zakona o predsjedniku urušavanje institucija i ustavni puč.
„Ostalo je još da neko uđe u zgradu Predsjedništva i pokuša da iseli predsjednika“, kazao je Živković.
Naveo je da se zakonom targetira direktno predsednika države Milo Đukanović.
„Ono što vi preduzimate vrlo brzo će biti zaustavljeno na ovaj ili onaj način“, kazao je Živković.
Poslanik DPS-a Dragutin Papović kazao je da se ovim predlogom direktno obesmišljavaju nadležnosti i obaveze predsednika Crne Gore.
Citirao je član 360 Krivičnog zakona, kojima je predviđena zatvorska kazna za pokušaj promene ustavnog uređenja Crne Gore.
Poslanik SDP Adnan Striković je kazao da predložene izmene nisu u skladu sa Ustavom.
„Ovo je sila kojom se prekraja Ustav Crne Gore“, poručio je Striković.
I iz SD-a su poručili da je osnov demokratije vladavina prava, a ne većina od 41 poslanika.
Poslanik SD-a Boris Mugoša saopštio je da se o izmenama zakon nisu izjasnili skupštinski odbori.
Lider Liberalne partije Andrija Popović saopštio je da mu nije jasno kako planiraju da zakonom promene ustavne nadležnosti Predsjednika Crne Gore.
Đurović: Procedura je potpuno ispoštovana
Predsednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da će poslanici odlučiti da li će se se raspravljati o tom predlogu zakona te da je sve urađeno po poslovniku i proceduri.
„Što se tiče prijedloga da se dopuni dnevni red, to zavisi od broja poslanika koji su u dovoljnom broju predložili, a poslanici i treba da se izjasne o tome da li će biti uvršten u dnevni red. Procedura je potpuno ispoštovana, ali je do poslanika da li će biti uvršten u dnevni red“, navela je ona.
Poslanik DF-a Slaven Radunović odgovorio je Živkoviću da je Skupština produžavala skupštinama opština mandate, kako je njima (DPS) odgovaralo, a kad su došli izbori na izborima su, kako je kazao, „uništeni“.
„I sad još nekome prijetite“, poručio je Radunović.
Vuković: Vi ste politički fluid; Đurović: Nije bitno šta se kaže nego ko kaže
Poslanica DPS Aleksandra Vuković za rušenje Ustava optužila je predsednicu Skupštine Danijelu Đurović. Kazala je da SNP nije prešao cenzus u Podgorici, na izborima.
„Vi ste politički fluid, jer kao polički subjekt ne postojite, a danas ćete dati doprinos ubijanju Crne Gore“, kazala je Vuković.
Vuković je poručila Danijeli Đurović da „ovo nije kanabe Aleksandra Vučića“.
„Ovo odbrana dostojanstva Crne Gore“, poručila je Vuković i dodala sa DF danas vlada Crnom Gorom.
Đurović je kratko odgovorila: „Nije bitno šta se kaže nego ko kaže“.
O izmenama Zakona o predsjedniku
Prema predloženim izmjenama Zakona o predsjedniku, predsednik je dužan predložiti za mandatara za sastav vlade kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine. Ako te većine nema, predsednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da predloži kandidata sa dominantnom skupštinskom podrškom nakon ponovnih konsultacija. Tu mogućnost ima i pre inicijative za skraćenje mandata Skupštini.
Prema predloženim izmenama, rokovi za novi krug konsultacija su kraći i računaju se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata.
Ako, kako se dodaje, predsednik ne izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima.
“Propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje”, navedeno je u izmenama.
O dnevnom redu
Poslanici će se izjasniti o više zakona koje je predložila Vlada – obligacionim odnosima, parničnom i vanparničnom postupku, upravnom sporu, elektronskom dokumentu, efikasnom korišćenju energije.
Na dnevnom redu je Godišnji izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2019, 2020. i 2021. godinu i radu Savjeta za finansijsku stabilnost u tri prethodne godine.
Poslanici će razmatrati izveštaje o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu i radu Sudskog Savjeta i ukupnom stanju u sudstvu.
Na dnevnom redu su i izveštaji o radu Agencije za sprečavanje korupcije za prošlu godinu, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Godišnji izvještaj o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2020. i 2021. godinu.
Predlog zakona o popisu stanovništva
Vlada je utvrdila Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova na sednici 2. juna.
Popisom su, kako je tada saopšteno, obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
O osobama koja se obuhvataju popisom prikupiće se podaci o imenu i prezimenu, polu, datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broju, mestu i državi rođenja, bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola.
Kako je saopšteno, popis će obuhvatiti i podatke o državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, veri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori.
“Izuzetno, ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori, upisuje se odgovor „Ne želi da se izjasni“”, kaže se u predloženom zakonu.
Popis priprema, organizuje i sprovodi Uprava za statistiku, a popisna komisija se obrazuje za svaku jedinicu lokalne samouprave.
“Preliminarne rezultate popisa, po naseljima, jedinicama lokalne samouprave i za teritoriju Crne Gore o broju stanovnika, domaćinstava i stanova i drugih nastanjenih prostorija Uprava za statistiku će objaviti u roku od 30 dana od završetka popisa”, kaže se u obrazloženju.
Zakonodavni odbor je, većinom glasova, ocenio da je predloženi zakona o popisu u skladu sa Ustavom.
